Projekt “Sretna obitelj – zdrava zajednica”

PARTNER U PROJEKTU:

  • PROJEKT „SRETNA OBITELJ – ZDRAVA ZAJEDNICA“
    UNAPREĐENJE INFRASTRUKTURE ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA U ZAJEDNICI KAO PODRŠKA PROCESU DEINSTITUCIONALIZACIJE – DRUGA FAZA”
    Broj poziva KK.08.1.3.04

Vrijednost projekta je 7.944.290,84kn

NOSITELJ PROJEKTA

Centar za socijalnu skrb Trogir, sa sjedištem u Trogiru, Hrvatskih mučenika 6

PARTNER U PROJEKTU

Centar za odgoj i obrazovanje Juraj Bonači, sa sjedištem u Splitu, Brune Bušića 30 Centar za socijalnu skrb Split, sa sjedištem u Splitu, Ivana Gundulića 25

Svrha projekta „Sretna obitelj- zdrava zajednica“, kojeg provodi CZSS Trogir u suradnji s partnerima (Centar za socijalnu skrb Split i Centar za odgoj i obrazovanje „Juraj Bonači“, Split jest unaprjeđenje infrastrukture Centra za socijalnu skrb Trogir kao potpora pružanja socijalnih usluga u zajednici kako bi se smanjio broj institucionaliziranih ranjivih skupina te omogućio njihov proces inkluzije i spriječila daljnja institucionalizacija novih korisnika. COO „Juraj Bonači“, Split kao partner vršit će stručnu uslugu u sklopu usluge rane intervencije, savjetovanja i pomaganja.

  • U svrhu savjetovanja i pomaganja dr.sc.Marina Božić Bakušić, prof. logoped održat će predavanje o PRAVIMA OSOBA S POREMEĆAJIMA GOVORNO – GLASOVNE KOMUNIKACIJES budući smo svjedoci (kao terapeuti) da djeca s teškoćama u komunikacijskom i/ili jezično-govornom razvoju na logopedsku terapiju dolaze prekasno, odnosno znatno kasnije negoli bi to bilo nužno. Razlozi za to dijelom proizlaze iz netočnog poimanja djetetova komunikacijskog i jezično-govornog razvoja, da dijete, premda su teškoće u govoru i jeziku

očite, ne treba upućivati logopedu prije treće godine, jer ono do tada još usvaja bazu materinskog jezika. Ukoliko se potom uoče odstupanja u jezično-govornom razvoju, tada treba dijete upućivati na logopedsku dijagnostiku.

Iz rečenog, pogrešnog poimanja definiranja jezično-govornog poremećaja, proizlazi i pogrešna uloga logopeda kao stručnjaka koji se bavi jezikom i govorom u radnoj dobi da kod djeteta još nema jezika i govora pa nema niti potrebe za logopedom!

  • Međutim suvremene spoznaje o jezično-govornim i komunikacijskim poremećajima, polaze od činjenice da već od prve godine djetetova života postoje jasni pokazatelji komunikacijskog razvoja, koji utiru put razvoju jezika i govora.
  • Samozastupupanju, samozastupnicima, značaju samozastupanja kao i načinu samozastupanja osoba sa intelektualnim teškoćama govorit će Jasenka Pleadin Raić, dipl.soc.ped. sa dugogodišnjim iskustvom u poticanju i razvoju samozastupanja u Centru „Juraj Bonači“.